Zona je protuupalna dijeta

Mala povijest upale

Upala je unutrašnja vatra, govorili su stari Grci.

Rimski je liječnik Celzus u 1. stoljeću upalu definirao s četiri riječi: rubor, tumor, calor, dolor (crvenilo, oteklina, toplina, bol). Ova definicija upale važi i danas.

Slavni je njemački patolog Rudolf Virchow 1848. godine ustvrdio da je ateroskleroza upala. To veliko otkriće palo je u zaborav, jer gotovo stoljeće i pol nije bilo laboratorijskih pretraga za mjerenje upale kod živih ljudi, koje bi potvrdile njegovu tvrdnju.

Ponovno 1970. istraživač s washingtonskog sveučilišta, Russell Ross tvrdi da je koronarna bolest upala. Još uvijek ne postoje pretrage kojima se ona može izmjeriti.

Tek se kasnih 90-tih godina prošloga stoljeća pojavio prvi, nespecifičan i slab biljeg upale C-reaktivni protein (CRP), koji proizvodi jetra kao odgovor na upalu. Međutim, do tada se već ukorijenilo uvjerenje da je kolesterol iz hrane i visoki kolesterol u krvi krivac za srčani infarkt, iako u 50% slučajeva iznenadne koronarne smrti kolesterol uopće nije povišen. Protiv uloge povišenog kolesterola govori i francuski paradoks: naime, Francuzi koji u prosjeku imaju viši kolesterol, manje obolijevaju od infarkta. Masai, Eskimi i stanovnici Krete rijetko obolijevaju od infarkta, iako u hrani uzimaju najviše masnoća na svijetu.

Najučinkovitiji lijek za prevenciju infarkta, aspirin u malim dozama, uopće ne utječe na razinu kolesterola u krvi. Ali – djeluje na upalu. Upravo je za objašnjenje djelovanja aspirina John Vane 1982. podijelio Nobelovu nagradu za fiziologiju i medicinu s istraživačima eikosanoida, Samuelssonom i Bergelsonom.

Posljedica zablude o ulozi masnoća iz hrane, poglavito kolesterola, jest piramida "zdrave" hrane. No, ipak se nešto kreće: po prvi put nakon 1982. revidiraju se preporuke o pravilnoj prehrani: više kalorija iz proteina i masnoća, manje kalorija iz ugljikohidrata, ali više povrća i voća, više tjelesne aktivnosti. Međutim, još uvijek se preporučuje previše kalorija, ne vodi se računa o glikemijskom opterećenju i višku omega 6 esencijalnih masnih kiselina. Nove preporuke mogu se sažeti u sljedeće: manje jesti, više vježbati. Kako manje jesti, a ne biti stalno gladan? Kako umjerenim vježbanjem postići bolji učinak na hormone? Odgovor je: prehranom i vježbanjem u zoni.

Upala na naslovnici Time-a

Nije slučajnost to što se u današnje vrijeme - vrijeme epidemije debljine, na naslovnici visokotiražnog svjetskog tjednika našao "tajni ubojica" - upala i izjava o iznenađujućoj vezi upale, raka, infarkta, Alzheimera i drugih teških bolesti, kao i pitanje: kako se boriti protiv upale?

Gdje je bol, tu je i upala. Kada vas boli, nešto ćete poduzeti. Ali što učiniti kad u vašem tijelu tinja upala ispod praga boli? Kako je na vrijeme prepoznati i spriječiti, da se poslužimo vojnim terminom, razorno djelovanje "prijateljske vatre" na organizam? Kako spriječiti kronične upalne bolesti? Trebamo li preventivno uzimati lijekove protiv upale? Hoćemo li tako spriječiti dijabetes 2, astmu, alergije, karcinom, srčani infarkt, hipertoniju, reumatizam, Alzheimerovu bolest, demencije, autoimune bolesti, kolagenoze, multiplu sklerozu?

Potpuno onemogućiti upalnu reakciju (što rade lijekovi protiv upale i bolova) ne samo da nije dobro, nego je i opasno. Upalnom reakcijom tijelo se brani od invazije bakterija i virusa. Bez sposobnosti upalne reakcije bili bismo laka meta  mikrobima. Upala također čisti, obnavlja i učvršćuje tkivo koje je ozlijeđeno, kao npr. u sportu. Premalo upale bilo bi podjednako loše kao i previše upale.

Veza upale i kroničnih bolesti

Zbog viška omega 6 i manjka omega 3 esencijalnih masnih kiselina u današnoj hrani povećana je sinteza proupalnih eikosanoida. Previše ugljikohidrata velike gustoće, kao što su žitarice i njihove prerađevine (kruh, tjestenina, riža), te škrobne namirnice (krumpir, mrkva) stimulira povećanu sintezu hormona inzulina.

Visoki inzulin potiče skladištenje masti, a povećava i sintezu arahidonske kiseline, koja se nakuplja u visceralnom masnom tkivu (debljanje oko trbuha). Arahidonska je kiselina sirovina za proizvodnju proupalnih eikosanoida. Masno tkivo nije inertno skladište energije. Ono je hormonalno aktivno i indirektno djeluje na upalu. Visok inzulin također povećava proizvodnju proupalnih citokina interleukina-6 (IL-6). Ako ste preuhranjeni i tijelo vam je oblika jabuke, u vašem tijelu tinja tiha upala.

Biljezi upale

Zato su povećanje opsega struka i postotka masne mase biljezi upale. Međutim, možete biti teži, a da ipak nemate upalu, jer su postotak masne mase i opseg struka slabi biljezi upale.

Omjer trigliceridi/HDL i CRP sekundarni su biljezi upale, međutim oni također nisu ni jako osjetljivi niti jako rani pokazatelji. Vrhunski sportaši, koji nemaju ni grama viška masnoga tkiva, kojima je profil lipida normalan, zbog pretjeranog treninga "puni" su bolova i upale.

Hiperinzulinemija i disbalans eikosanoida najosjetljiviji su pokazatelji, koji se javljaju rano, godinama prije nastanka kroničnih bolesti. Kako eikosanoidi ne cirkuliraju krvotokom, njih ne možemo mjeriti, ali možemo sirovine iz kojih nastaju proupalni i protuupalni eikosanoidi: arahidonsku (AA) i eikozapentaenoičnu kiselinu (EPA).  Omjer AA/EPA pokazuje postoji li višak proupalnih eikosanoida. AA/EPA i inzulin natašte zovemo glavnim biljezima upale.

Zona je protuupalna dijeta

U hrvatskom izdanju časopisa JAMA za travanj 2005. objavljen je rad «Usporedba Atkinsove, Ornishove, Weight Watchers i Zona dijete s obzirom na smanjenje tjelesne težine i smanjenje rizika od srčane bolesti». Uz smanjen unos kalorija  nije bilo bitnih razlika između četiri dijete u mršavljenju, pa ni u ukupnom kolesterolu, krvnom tlaku. Međutim najmanje odustajanja (nisu bili gladni!) i najveći i statistički značajan pad inzulina natašte bio je u zoni. Šteta je što istraživači nisu uključili i praćenje promjene AA/EPA.

Koliko je važnije smanjiti upalu od pukog gubitka težine vidimo iz toga da je moguće imati povećanu težinu, kolesterol i tlak, a istovremeno ne i upalu i kronične bolesti (francuski paradoks). Također, ne morate biti preuhranjeni, a da budete "puni" upale (vrhunski sportaši).

Kako možemo održati nadzor nad upalnim procesima u organizmu?

Prvo, kontrolom inzulina. Inzulin ćemo održavati u granicama normale prehranom s omjerom kalorija iz ugljikohidrata, proteina i masnoća 40:30:30 i umjerenom aerobnom aktivnošću.

Drugo, kontrolom sinteze proupalnih eikosanoida. Ravnotežu sinteze proupalnih i protuupalnih eikosanoida postići ćemo, osim kontrolom inzulina, i smanjenim unosom omega 6 masnih kiselina (sjemenskih ulja) i povećanim unosom omega 3 masnih kiselina (ribe, prirodno uzgojenog mesa i pročišćenog ribljeg ulja).

To su elementi života u zoni. Stoga zona nije samo dijeta za mršavljenje, pogotovo nije dijeta za brzo mršavljenje! Zona je protuupalna dijeta.

5.12.2004. - Harvard potvrdio vrijednost zone

23.10.2004. - Pomozimo našoj djeci

3.7.2004. - Zona na godišnjem odmoru

30.5.2004. - Zablude o masnoćama

22.1.2004. - O mršavljenju i debljanju

29.12.2003. - Zona na skijanju

11.12.2003. - Nova stranica