Zablude o masnoćama

Kako je nastala “piramida zdrave hrane”?

Kasnih šezdesetih godina 20. stoljeća, u vrijeme kad je mladi biokemičar Barry Sears započinjao znanstvenu karijeru, vjerovalo se da nas masnoće iz hrane debljaju i povisuju masnoće u krvi. Zbog visokih masnoća u krvi raste rizik od srčanog udara.

Znači, budemo li jeli hranu s manje kolesterola i masnoća, spriječit ćemo infarkt. U mesu također ima masnoća, stoga jedimo manje mesa, ne bismo li tako spriječili infarkt. U margarinu nema kolesterola, pa zato umjesto maslaca jedimo margarin. Manjak kalorija nadoknadimo kalorijama iz žitarica koje nemaju masnoća. Budemo li jeli više žitarica, bit ćemo zdraviji.

Takvo razmišljanje dovelo je do piramide hrane Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Država (USDA food pyramid), u nas poznate pod nazivom “piramida zdrave hrane”. Smanjivanjem masnoća i povećavanjem udjela žitarica u hrani nismo postali ni vitkiji niti zdraviji, zbog toga što nijedna od ovih tvrdnji nije točna. Još nikada do sada nisu ljudi jeli toliko malo masnoća, a nikada nisu bili deblji i bolesniji nego što su danas.

Zbog čega nam rastu masnoće u krvi?

Više od 30 godina rada na proučavanju lipida, nakon izuma moćnih lijekova za smanjivanje masnoća u krvi, dovelo je Searsa do zaključka da nisu masnoće iz hrane uzrok povećanju masnoća u krvi, nego da masnoće rastu zbog hiperinzulinemije, povećane razina inzulina u krvi, koja je posljedica prekomjernog unosa ugljikohidrata. S druge strane, masnoće iz hrane ne djeluju na inzulin, a neke masnoće su sirovina za “superhormone” eikosanoide. Zbog manjka omega 3, a dominacije omega 6 esencijalnih masnoća u hrani, stvara se više “loših” eikosanoida, što opet vodi hiperinzulinemiji i dislipidemiji: porastu ukupnog  kolesterola i triglicerida, a smanjenju “dobrog” HDL kolesterola.

Sada je jasno zašto je “piramida zdrave hrane”, umjesto do smanjenja, dovela do daljnjeg porasta masnoća u krvi, epidemije preuhranjenosti i dramatičnog porasta dijabetesa 2, alergija, karcinoma i drugih kroničnih bolesti.

Ako hranom unesemo previše šećera (SVI ugljikohidrati su sastavljeni od šećera, razlikuju se jedino po vrsti i količini šećera), porast će razina šećera u krvi. To stimulira povećanu proizvodnju inzulina, čija je uloga da omogući unos šećera u stanice, a višak spremi za kasniju upotrebu. Kako su kapaciteti skladištenja šećera (u obliku glikogena) ograničeni, sav višak će se posredstvom inzulina u jetri preraditi u trigliceride. Trigliceridi krvotokom putuju do masnih stanica, čiji je kapacitet skladištenja masnoća ogroman (masna stanica se može povećati tisiću puta)! Kako se “piramida zdrave hrane” temelji na žitaricama i njihovim prerađevinama, koje su ugljikohidrati velike gustoće i velikog glikemijskog opterećenja, jasno je da hraneći se po njoj, unosimo previše šećera i tako stalno stimuliramo prekomjernu proizvodnju inzulina. Šećer u krvi pada, zbog toga osjećamo glad i moramo ponovno jesti. Dokle god je inzulin previsok, nemamo pristupa velikim zalihama energije u “zaključanim” masnim stanicama.

Drugi uzrok porastu kolesterola u krvi, osim promjena u prehrani, jest smanjena tjelesna aktivnost. Do udaljenog radnog mjesta više se ne pješači, sve manje ljudi fizički radi, nedostaje vremena za svakodnevnu rekreaciju i sport.

Životom u zoni smanjujemo “loše” masnoće u krvi kontrolom inzulina i eikosanoida

Zona je način života koji se sastoji od niskokalorične dijete s omjerom kalorija iz ugljikohidrata, proteina i masnoća 40:30:30%, promijenjenog izbora masnoća i suplementacije omega 3 esencijalnih masnih kiselina, te umjerene tjelesne aktivnosti. Naime, tijekom aerobne tjelesne aktivnosti povećan je unos šećera u stanice BEZ posredovanja hormona inzulina. Tako aerobna aktivnost smanjuje šećer u krvi, ali i inzulin, jer ga tada jednostavno ne trebamo.

Dijetom u zoni uzimamo 60% manje ugljikohidrata, najviše na račun manje vrijednih žitarica. Međutim, uzimamo više voća i povrća, bogatijih vitaminima, mineralima i vlaknima, a siromašnijih šećerom. Tako održavamo inzulin u normalnim granicama. Nema viška šećera ni njegove prerade u trigliceride. Naprotiv, nizak inzulin dopušta pristup zalihama energije u masnim stanicama. Zbog toga i možemo funkcionirati na dijeti sa 44% manje kalorija. Na taj način smanjujemo ukupni kolesterol u krvi, posebno njegovu frakciju trigliceride, dok “dobri” kolesterol, HDL raste. Unos masnoća u zoni je 50% manji. Ograničavaju se zasićene masnoće životinjskog porijekla i sjemenska ulja bogata omega 6 esencijalnim masnim kiselinama, a prednost se daje hormonalno neutralnom maslinovu ulju. Radi stimulacije proizvodnje “dobrih” eikosanoida, te budući da je današnja hrana siromašna omega 3 masnoćama, potrebno je uzimati pročišćeno riblje ulje.

21.5.2005. - Zona je protuupalna dijeta

5.12.2004. - Harvard potvrdio vrijednost zone

23.10.2004. - Pomozimo našoj djeci

3.7.2004. - Zona na godišnjem odmoru

22.1.2004. - O mršavljenju i debljanju

29.12.2003. - Zona na skijanju

11.12.2003. - Nova stranica